Promotrimo li molekularnu sliku vina, otkrivamo fascinantan svijet više stotina različitih spojeva – približno 800 u crvenom i značajno manje u bijelom vinu. Osim što sadrži prosječnih 12% alkohola i 86% vode, u preostalom skromnom postotku kriju se sve karakteristike pojedinog vina. Ove se tvari dijele u hlapive i nehlapive spojeve, pa tako u hlapive spojeve ubrajamo hlapive kiseline (poglavito octenu kiselinu), estere, dušikove spojeve, aldehide i više alkohole, a u nehlapive spojeve ubrajamo glicerol, organske kiseline (vinsku, mliječnu), ugljikohidrate, minerale i tanine, odnosno polifenole.
Slično kao što umjerena konzumacija vina djeluje povoljno na um, a prekomjerna razorno, tako se dugoročna umjerena konzumacija vina povezuje s povoljnim učinkom na zdravlje, a prekomjerna s povećanim rizikom od cijelog niza bolesti. Blagotvoran učinak vina na zdravlje najbolje su iskoristili Francuzi. Francuski paradoks, odnosno smanjenu učestalost srčano-žilnih bolesti u Francuza unatoč uživanju u hrani i piću, prvi su opisali britanski znanstvenici prije više od 40 godina, a svoja su opažanja temeljili na jednostavnoj usporedbi službenih nacionalnih statističkih podataka. Francuski znanstvenik Michel de Lorgeril u svojem radu objavljenom 2000. godine u časopisu Cardiovascular Research navodi da se važan aspekt francuskog paradoksa odnosi na kulturološku važnost koju ima hrana u svakodnevnom životu Francuza. Posebno se osvrće na način konzumacije vina koje se uvijek pije uz obrok i predstavlja odliku zdravog društvenog života. Medijski boom francuski paradoks je doživio 17. studenog 1991. kada je poznata američka TV-postaja CBS u emisiji „60 minuta“ emitirala izvješće o snažnoj korelaciji između konzumacije crvenog vina i niže stope bolesti srca u Francuza. Nakon emisije Amerikanci su doslovce pohrlili u trgovine kako bi kupili crveno vino, a popularizacija francuskog paradoksa izuzetno je dobro došla proizvođačima i prodavačima vina. Naime, samo četiri tjedna nakon emitiranja emisije prodaja crvenog vina u američkim supermarketima porasla je za 44%.
Međutim, ne radi se tek o dobro smišljenoj marketinškoj strategiji. Uvjerljivi dokazi, koje je iznjedrilo stotinu istraživanja, pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od bolesti srca u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s konzumiranjem alkohola. Najčešće se u kontekstu blagotvornog učinka na zdravlje spominje crveno vino zbog sadržaja polifenola, posebice resveratrola. Ove molekule posjeduju antioksidativno, protuupalno i kemopreventivno djelovanje, a nije tajna da su upravo rasni hrvatski plavci vina koja su iznimno bogata polifenolima.
