Energetska vrijednost janjećeg mesa iznosi oko 230 kilokalorija, odnosno 961 kilodžula na 100 grama. U 100 grama janjećeg mesa nalazi se 65 grama vode, 15 grama masti, 18 grama proteina. Kao i ostali proteini životinjskoga podrijetla, oni iz janjećeg mesa imaju visoku prehrambenu vrijednost. Sadrže optimalnu količinu osnovnih ili esencijalnih aminokiselina koje su neophodne za procese obnavljanja i sinteze svih stanica organizma, a organizam ih sam ne proizvodi. Uz to, proteini iz janjećeg mesa količinom su i kakvoćom ispred proteina iz teletine i piletine. Meso je po okusu vrlo slično jaretini. Sadrži lako probavljive proteine koji ne opterećuju naš metabolizam. Zbog niskog sadržaja vezivnog tkiva proteini u janjećem mesu lakše su probavljivi i upravo zbog toga imaju prednost pred proteinima iz teletine i piletine. Kuhana janjetina ima i manje kolesterola nego piletina ili pureći batak – u 100 grama janjećeg mesa nalazi se samo 71 miligrama kolesterola. Proteini u janjetini su visokokvalitetni i sadrže sve esencijalne masne kiseline. Nadalje, oko 60% dnevnih potreba organizma za proteinima osigurat će približno 100 grama janjetine. Ona je bogata zasićenim masnoćama, a količina prisutna u 100 grama janjetine zadovoljava oko 38% dnevnih potreba organizma. Meso i mesni proizvodi, pa tako i janjetina i njene prerađevine, bogati su vitaminom B12. Ovaj vitamin potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca i prevenira anemiju, omogućuje pravilan razvoj živčanih stanica i pomaže metabolizam proteina, ugljikohidrata i masti. Vitamin B12 također utječe na smanjenje razine homocisteina. Smatra se da je visoka razina homocisteina čimbenik rizika za razvoj bolesti srca i krvožilja, što implicira da vitamin B12 ima zaštitno djelovanje na srčano-žilni sustav. U 100 grama janjetine nalazi se otprilike onoliko vitamina B12 koliko je organizmu dnevno potrebno.

Kao i ostalo meso, i janjetina je dobar izvor željeza, i to hem željeza, oblika koje naše tijelo najbolje iskorištava. Osnovna uloga koju željezo ima u organizmu je sudjelovanje u prijenosu kisika po tijelu. Unosom 100 grama janjetine možemo osigurati 18% dnevnih potreba organizma za željezom.

Još jedan mineral koji ima blagotvorno djelovanje na čovjekovo zdravlje u značajnim je količinama prisutan i u janjetini. Radi se o cinku. Cink je kofaktor u različitim enzimskim reakcijama, važan je za pravilnu funkciju imunološkog sustava, za zacjeljivanje rana i normalnu diobu stanica. Pomaže i u stabilizaciji šećera u krvi, a esencijalan je za dobar osjet okusa i mirisa. Količina prisutna u 100 grama janjetine zadovoljava oko 38% dnevnih potreba organizma.

Kod jaretine, sadržaj intramuskularne masti u kozjem mesu najčešće je u rasponu od 1,19 do 2,34%. Povećanjem dobi i tjelesne mase jaradi pri klanju povećava se i sadržaj intramuskularne masti, uz istodobno smanjenje sadržaja preostalih kemijskih sastojaka. Općenito, kozje meso sadrži od 50 do 65% manje masti od govedine, uz podjednak udio proteina. Također, jaretina sadrži od 42 do 59% manje masti nego janjetina, ali podjednako kao teletina. Ako se usporedi osnovni kemijski sastav mesa bukovačke jaradi (m. longissimus dorsi) i drugih vrsta životinja, onda je ono najsličnije teletini i svinjetini. Uslijed niskog sadržaja masti, jareće meso ujedno je i niske energetske vrijednosti, po čemu je usporedivo čak s piletinom i mesom kunića.