Dagnje u 100 grama jestivog dijela sadrže 66 kilokalorija. Od makronutrijenata sadrže otprilike 12 grama proteina te po 2 grama ugljikohidrata i masti. Od ukupne količine masti u dagnjama oko 40% čine višestruko nezasićene masne kiseline, odnosno omega-3 masne kiseline. Ove su masne kiseline biološki visokovrijedne i prvenstveno se dovode u vezu sa smanjenjem rizika od bolest srca i krvnih žila. Od minerala dagnje sadrže 290 miligrama natrija, 320 miligrama kalija, 88 miligrama kalcija i 23 miligrama magnezija. Također, sadrže i gotovo 6 miligrama željeza čime mogu zadovoljiti više od 40% dnevnih potreba za tim mineralom, a odlikuju se i cinkom čiji su dobar izvor jer sadrže 1,6 miligrama na 100 grama namirnice. Dagnje su bogate i mineralom selenom, a od vitamina u svom sastavu odlikuju se udjelom vitamina A, B12 i ostalih vitamina B skupine. Prije otprilike 15 godina iz daganja su izolirani antimikrobni peptidi. Za razliku od velikih proteina, peptidi su biološki aktivni i kod njih nema potrebe za provođenjem procesa kojim se proteini razbijaju kako bi nastali biološki aktivni peptidi. Iz dagnje M. galloprovincialis izolirani su mytcini A, B i C i mytlini B, C D i G1. Navedeni peptidi posjeduju antifungalna svojstva, a svojim djelovanjem suzbijaju i rast Gram-pozitivnih (S. aureus) i Gram-negativnih bakterija (E. coli). Ukratko, navedeni kratki peptidi imaju potencijalna terapeutska svojstva koja bi se mogla koristiti u akvakulturi u sprječavanju zaraznih bolest te kao prirodni prehrambeni aditiv odnosno konzervans, no takva su istraživanja još u povojima.